O programu

miron-milic

Četvrtak, 13/10, 10.15 sati, razgovor:
Prema inkluzivnom gradu – horizonti i prepreke

Dea Vidović (Zaklada “Kultura nova”), Emina Višnić (Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade), Tomislav Tomašević (Institut za političku ekologiju)
Moderatorica: Ana Žuvela

Dosadašnje procedure planiranja, financiranja i vođenja razvoja gradova pokazuju se neadekvatnima u kontekstu aktualnih gospodarskih i političkih odnosa. Rastuća kompeticija i pritisak globalnog kapitala drastično tranformiraju sliku i način reprodukcije grada istovremeno stvarajući sve izraženiju socijalnu isključenosti i neimaštinu sve većeg dijela građana. Gdje je prostor aktivnog uključivanja građana i koje su strategije lokalnog djelovanja kojima se negativne posljedice ovih procesa mogu ublažiti? Na koji način se kultura pozicionira unutar ovih transformacijskih procesa, može li izbjeći zamku sudioništva u gentrifikacijskim procesima i biti agens osnaživanja zajednice?

okus-doma

Četvrtak, 13/10, 12:00
Prilike za razvoj društveno-kulturnih centara: Integrirana teoritorijalna ulaganja (ITU) kao instrument razvoja gradova
Jelena Ricov (Ured za programe i projekte Europske unije), Ivana Katurić (konzultantica)
Moderator: Antun Sevšek

U okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. te Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” 2014.-2020. za provedbu aktivnosti namijenjenih održivom urbanom razvoju u najvećim urbanim centrima u Repubici Hrvatskoj putem integriranih teritorijalnih ulaganja osigurano je 345,35 milijuna eura. O tome kakvo bi mjesto ovdje mogli imati društveno-kulturni centri razgovaramo s pročelnicom Ureda za projekte i programe Europske unije, Jelenom Ricov, i konzultanticom, Ivanom Katurić.

Četvrtak, 13/10, 14:30, info sesija
Prilike za razvoj društveno-kulturnim centara: Europski socijalni fond (ESF)
Stela Fišer Marković (Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske)
Anastazija Magaš-Mesić (Ministarstvo kulture Repubike Hrvatske)
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

U sklopu Europskog socijalnog fonda i operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” 2014.-2020. predviđen je razvoj programa društveno-kulturnih centara. O tijeku tog procesa razgovaramo s Anastazijom Magaš-Mesić, načelnicom sektora za programe i projekte Europske unije i Stelom Fišer Marković, voditeljicom Odjela za strateško planiranje, programiranje i informiranje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Četvrtak 13/10, 15.45, prezentacija i razgovor:
Werner Wiartalla (UFA Fabrik, Berlin)
Razgovor vodi Dražen Šimleša

Universal filmski studiji u Berlin-Tempelhofu su desetljećima bili mjesto gdje su snovi snimani na celuloid. Njihov drugi život kao «ufaFabrik» je započeo 1979. godine kada je skupina mladih aktivista i umjetnika uselila i izgradila jedinstveni centar za umjetnost, kulturu i održivosti. Ovdje se od 1979. istražuju i provode nove i neobične ideje, a većina projekata se bavi problematikom ekologije i održivog razvoja. Ufafabrik je postao mjesto za istraživanje i eksperimentiranje s ekološkim tehnologijama i konstrukcijama. Gosti iz cijelog svijeta sudjeluju u tečajevima, radionicama i konferencijama kako bi naučili o fotonaponskim i drugim obnovljivim izvorima energije, korištenju kišnice, zelenim krovovima, ekološkoj revitalizaciji, građevinama od gline ili balirane slame, te održivom urbanom razvoju na sveučilištima, predavanjima za odrasle i europskim obrazovnim ustanovama.
Tijekom prvih godina ovi eko-pioniri su često doživljavani kao prijateljski sanjari i ljudi bi se nasmijali kada bi čuli za smiješne pokuse koje su pokušali izvesti. To se promijenilo: sve više i više ljudi shvaća hitnu potrebu za održivim konceptima u svim područjima europskog i globalnog društva.
Danas, sa 35 stanovnika i više od 220 suradnika, usluge i programi ufaFabrik centra uključuju dječji cirkus, kafić i ljetni vrt, organsku pekaru i trgovinu prirodne hrane, gostinjsku kuću i rezidencije, dječje škole i farmu, te centar u susjedstvu. Međunarodni kulturni centar podupire suvremenu umjetnost i kulturu, a u njemu se nalaze dva kazališna prostora, nekoliko studija za vježbanje, radni prostori i ljetna natkrivena pozornica na otvorenom. ufaFabrik tim ima za cilj potaknuti i osnažiti javnosti za sudjelovanje u kulturnim praksama i socijalnoj interakciji.
UN habitat, program Ujedinjenih naroda za naselja, je 2004. ufaFabrik klasificirao kao «Best practice for the improvement of the living environment». ufaFabrik i danas, 37 godina od osnutka, neprestano radi na procesu obnavljanja i poboljšanja njihovih koncepata za održivu budućnost.

Četvrtak 13/10, 16.45, prezentacija i razgovor:
Zuzana Ernst Moncayo (Brunnenpassage, Beč)
Razgovor vodi Janja Sesar

Brunnenpassage je mjesto gdje se ljudi iz različitih sredina mogu sastajati i zajedno raditi na umjetničkim projektima. Temelji se na uvjerenju da je pristup umjetnosti i kulturi ljudsko pravo. Umjetnost daje ljudima priliku da definiraju svoj identitet i u potpunosti se izraze. Tim u Brunnenpassageu govori slijedeće jezike: turski, srpski, hrvatski, bosanski, španjolski, češki, rumunjski, albanski, kineski, engleski, francuski, dari, perzijski i njemački.

vrt-za-web

Četvrtak, 13/10, 21h, Zagrebački plesni centar, Ilica 10
BADco: Stranac

Petak, 14/10, 10:30, panel diskusija
Interkulturni društveni centar u kontekstu razvoja grada
Menno Weijs (Europska kulturna fondacija, Amsterdam), Teodor Celakoski (Operacija grad), Dražen Šimleša (Zelena mreža aktivističkih grupa), Tea Vidović (Centar za mirovne studije)
Moderatorica: Mirela Travar

Tema razgovora bit će različita područja održivog razvoja grada kao glavnih sadržajnih smjernica budućeg Interkulturnog društvenog centra: uključivost i integracija, solidarna ekonomija, ekologija te kultura i građanski angažman. Na koji način one zajednički mogu efikasnije utjecati na pozitivne društvene promjene i solidarnije društvo te kako izgledaju slični procesi u europskom kontekstu neka su od pitanja o kojima će gosti izložiti svoja razmišljanja.

Petak, 14/10, 11:45, prezentacija i razgovor:
Franjo Steiner (Interkulturelles Zentrum, Beč)
Interkulturelles Zentrum (IZ)  je nezavisna i neprofitna organizacija sa sjedištem u Beču, u Austriji, s ciljem unapređenja interkulturalnih odnosa kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. IZ potiče razvoj komunikacije između ljudi različitog kulturnog podrijetla i educira ljude za obavljanje praktičnog, interkulturalog rada.

Ludvig Duregård (Subtopia, Stockholm)
Kreativna skupina Subtopia nalazi se u općini Botkyrka južno od Stockholma. Ovo je mjesto gdje umjetnici, producenti filma, cirkuske trupe, nevladine organizacije, glazbene grupe i ostali kreativni ljudi slijede svoje snove i pokušavaju učiniti svijet malo boljim. U Subtopii se nalazi više od 80 organizacija, tvrtki i obrazovnih institucija, a 200 osoba dolazi ovdje raditi svaki dan. Subtopia je središte ove mreže ljudi i ideja. Subtopia služi kao platforma gdje organizacije i pojedinci mogu dobiti priliku za razvoj svoje kreativnosti prema vlastitim uvjetima. Tvrda i mekana infrastruktura ovdje je osmišljena kako bi nove ideje cvjetale. Subtopia olakšava inovativnost. Subtopia je uključena u različite projekte od cirkuskih produkcija, urbanog razvoja i filma do poslovnih događaja. Glavni fokus je suvremeni Cirkus, filmska produkcija i urbana umjetnost, ali organizacije unutar Subtopie rade s raznolikim umjetničkim formama, uključujući glazbu, kazalište, ples, javnu umjetnost, izradu maski i još mnogo toga. Subtopia je glavni katalizator predanosti umjetnosti i industriji zabave općine Botkyrka. Subtopia je dio tvrtke Upplev Botkyrka AB koja je u vlasništvu općine.

Petak, 14/10, 13:45, prezentacija i razgovor:
Miranda Veljačić/Emina Višnić: to trebamo – to radimo
Predstavljanje Hrvatske na 15. Venecijanskom bijenalu
Rad “to trebamo – to radimo” autorskog tima kojeg čine Dinko Peračić, Miranda Veljačić, Slaven Tolj i Emina Višnić predstavlja Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu – 15. međunarodnoj izložbi arhitekture. Rad aktualizira sadržajnu rekonstrukciju triju građevina, Pogona Jedinstvo u Zagrebu, H-zgrade kompleksa Rikard Benčić kao budućeg doma Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Doma mladih u Splitu. Prikaz arhitektonskih projekata na Bijenalu u Veneciji prepleten je sa prikazima društvenih procesa, a arhitektonski rad prezentiran je kao dio zajedničkog društvenog angažmana više sudionika. Radi se o nedovršenim građevinama, koje se unatoč tome kontinuirano koriste za umjetničke, kulturne i društvene programe različitih aktera, a njihovo arhitektonsko oblikovanje nastaje kroz niz interakcija, intervencija i manjih zahvata kojima se prostori neprestano unapređuju. Stanje triju građevina dodatno je aktualizirano suradnjom sa izvedbenim kolektivom BADco. koji na izložbi sudjeluje s trilogijom Institucije treba graditi.

namjestaj

Petak, 14/10, 14.15
Participativno mapiranje potreba i inicijativa u novim okolnostima razvoja gradova

U ovom ćemo razgovoru pokušati prikupiti različite načine na koje građani, inicijative i organizacije u Hrvatskoj i u međunarodnom kontekstu prepoznaju probleme lokalne zajednice i razgovarati o načinima na koje im pristupaju, odnosno pokušavaju dati neke od mogućih odgovora i rješenja za probleme stanovnika današnjih gradova.

Petak 14/10, 16:00, rasprava
Integracijske politike EU: kritika

Rasprava će se fokusirati na kritičko sagledavanje i promišljanje politika integracije koje su provodile razne zemlje članice Europske unije, a koje su imale dobre i loše posljedice na društva u kojima su se provodile. Zajedno s govornicima iz pojedinih zemalja članica EU dodirnut ćemo se nekih praktičnih primjera te pokušati iznaći svojevrsno viđenje budućih društava te definirati temeljne postavke na kojima se društva trebaju graditi s obzirom na trenutne društveno-političke izazove.

Petak 14/10, 19 sati, predavanja
Rustom Bharucha:
Preispitivanje interkulturalizma: od izvedbe do politike

Rustom Bharucha će u ovoj dijaloškoj intervenciji pokazati kako se od 1970-ih «interkulturalizam» kao kategorija koristi u europsko-američkoj praksi i teoriji izvođenja. On će skrenuti pozornost na neke od osnovnih motiva na kojima se temelji njegova kritika interkulturalizma unutar šireg etosa liberalnog individualizma s naglaskom na politiku prisvajanja, dekontekstualizacije, egzotične upotrebe Drugih i kulturnog turizma. U tom kontekstu će istaknuti kako interkulturalizam kao politiku zagovaraju širom Europe političari i kreatori politike koji je sve češće koriste kao kritiku percipiranog neuspjeha multikulturalizma. Ističući raskol koji postoji između izvedbenog diskursa interkulturalizma i njegove suvremene upotrebe u raspravama o javnoj politici, on će izbaciti neka kritička nagađanja o tome što se može naučiti na razini politike iz kreativne interakcije u izvedbenom sektoru, s posebnim osvrtom na marginalizirane sektore društva. Do koje se mjere izgradnja interkulturalnog centra u Zagrebu može promatrati kao izvedbeni eksperiment u društvenoj preobrazbi?

tjedan-afrike-za-web

Subota 15/10, 10 sati, razgovor:
Integracijske politike nekad i sad

Razgovor će se fokusirati na konkretne procese u stvaranju integracijskih politika pojedinih zemalja EU radeći paralelu između temeljnih postavku tih politika nekada i danas. Koliko su modeli asimiliacije, multikulturalizma i interkulturalizma doprinijeli društvenoj atmosferi, a koliko su joj odmakli? Stvaraju li određene politike strah od nepoznatog u samom startu? Ili je bolji pristup svojevrsna otvorenost i povjerenje koji mogu rezultirati vrlo pozitivnim primjerima poput onoga u talijanskom gradiću Riacce.

Ovdje možete pročitati više o večernjim događanjima, radionicama i ostalim sadržajima konferencije.