Govornici

Dea Vidović je diplomirala na studiju komparativne književnosti i indologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2012. doktorirala s disertacijom “Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010.” Prije preuzimanja funkcije privremene upraviteljice, a potom i prve upraviteljice Zaklade “Kultura nova” radila je kao urednica i novinarka te voditeljica brojnih kulturnih projekata uglavnom u organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti. Također je surađivala sa Studentskim centrom Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvom kulture RH, Europskom kulturnom zakladom te brojnim drugim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama. Autorica je mnogobrojnih članaka o novim kulturnim praksama i urednica nekoliko publikacija. Sudjelovala je i izlagala na brojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu te držala predavanja iz područja kulturne politike u okviru neformalnih edukacijskih programa te na Akademiji dramske umjetnosti.

Emina Višnić ima bogato iskustvo u neprofitnom kulturnom menadžmentu, umrežavanju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te u zagovaranju i izgradnji kapaciteta neprofitnog sektora. Ravnateljica je Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, hibridne kulturne institucije utemeljene na civilno-javnom partnerstvu koja funkcionira kao otvoreni lokalni centar za razvoj nezavisne suvremene umjetnosti i kulture, kao i za uključivanje mladih u kulturni i društveni život. Potpredsjednica je Izvršnog odbora europske zagovaračke mrežeCulture Action Europe (Bruxelles). Suradnica je na Summer International Fellowship Programu pri DeVos Institute of Arts Management at the Kennedy Center (Washington, DC). Povremeno radi kao trenerica i govori / piše o temama s područja kulturnih politika. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti i komparativne književnosti.

Tomislav Tomašević magistrirao je okoliš, društvo i razvoj na Sveučilištu u Cambridgeu te radi u Institutu za političku ekologiju (IPE) u Zagrebu. Bavi se primarno ekološkim aktivizmom posljednjih 15 godina, a iza njega je dugogodišnji rad, i to na izvršnim pozicijama, u Zelenoj akciji i Mreži mladih jer se osim zaštitom okoliša, bavio i aktivizmom mladih. S obzirom na njegov interes za urbani aktivizam, jedan je od suosnivača Prava na grad u Zagrebu, a područje njegova istraživanja uz urbanu održivost uključuje i upravljanje zajedničkim javnim dobrima (commons) te je autor brojnih publikacija o održivom razvoju, zaštiti okoliša i politici prema mladima.

Ana Žuvela znanstvena je asistentica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Akademska je pijanistica s magisterijem kulturne politike i upravljanja u kulturi s University of College Dublin te je doktorandica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Njeno dugogodišnje profesionalno iskustvo rada u području kulture uključuje upravljanje kulturnim, umjetničkim i znanstvenim projektima, savjetovanje i zagovaranje u procesima donošenja odluka, istraživački rad, rad u tijelima javne uprave, vođenje projekata međunarodne suradnje itd. Područje znanstvenog i stručnog interesa obuhvaća razvoj kulturne politike, decentralizaciju kulturne politike i lokalni kulturni razvoj, utjecaj kulture na razvoj gradova te upravljanje u kulturi.

Jelena Ricov pročelnica je Ureda za programe i projekte Europske unije u gradu Zagrebu odgovorna  je za koordinaciju aktivnosti na pitanjima urbanog razvoja u kontekstu  teritorijalne I urbane dimenzije Kohezijske politike  2020 i Europskih strukturnih I investicijskih fondova. Sa pozicije gradskog upravljačkog tijela zastupa interese urbanih područja u konzultacijama s nadležnim nacionalnim institucijama i Europskom komisijom, te koordinira pripremu  projekata urbanog razvoja za sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU, putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja i drugim EU izvorima financiranja. U okviru angažmana u radu  Mreže urbanog razvoja  Europske komisije i radne grupe za Urbanu Agendu mreže Eurocities, posebno je usmjerena na aktivnosti u području priuštivog stanovanja, društvenih inovacija i urbanog siromaštva.  Prije preuzimanja pozicije pročelnice u Gradu Zagrebu, Jelena Ricov obnašala je mendžerske pozicije u privatnom sektoru u područjima odnosa s javnošću, zastupanju interesa u regulatornim pitanjima, komunikacijama i zagovaranju

Ivana Katurić povjesničarka je umjetnosti. Uz povijest umjetnosti stekla je i magisterij iz upravljanja gradom u Milanu gdje uskoro treba i doktorirati iz područja urbane sociologije i ekonomije ključna je ekspertica na projektu BUILD SEE, koji je financiran u sklopu europskog programa South East koji želi omogućiti javnoj upravi, poduzećima i građanima pristup praktičnim alatima, preporukama i akcijskim planovima, kojima bi se smanjio utjecaj na okoliš, ponuditi prihvatljive metode gradnje, ali i javne politike bazirane na istim načelima.

Stela Fišer Marković diplomirala je socijalni rad na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila poslijediplomski specijalistički studij na temu suvremenih europskih studija na Sveučilištu u Sussexu (UK). Prije zapošljavanja u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi 2008. na poslovima programiranja fondova Europske unije, aktivno djeluje u organizacijama civilnoga društva usmjerenim zaštiti socijalno osjetljivih skupina u društvu. Od kraja 2010. godine zaposlena je u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske na poslovima strateškog planiranja i programiranja fondova Europske unije za organizacije civilnoga društva.

Anastazija Magaš Mesić načelnica je sektora za programe i projekte Europske unije u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Werner Wiartalla, dipl. phys. ing. je student postdiplomskog studija strojarstva i fizike. Više od 25 godina radi na ekološkim projektima. Živi u ufaFabrik centru, a bavi se interdisciplinarnim aspektom održivosti. Njegovi projekti i istraživanja pokrivaju solarnu energiju, zelene krovove, sakupljanje kišnice, kreativne strategije održivosti, biološke sustave zračnih filtera i kogeneracijske sustave. Uvijek je u potrazi za kreativnim sinergijama i ljudskim aspektima u tehničkom svijetu, a trenutno ga zanima razvoj pristupačnih kuća od balirane slame.

Dražen Šimleša rođen 1976. godine u Bjelovaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju. Zaposlen je kao viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Područje rada je globalizacija i održivi razvoj. Do sada objavljene četiri knjige i nekoliko znanstvenih radova. Predaje kolegij Globalizacija na Mirovnim studijima, te Globalno društvo i održivi razvoj na Hrvatskim studijima. Aktivan na civilnoj sceni i trenutno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) te dopredsjednik Mreže ekosela Balkana (MEB).

Zuzana Ernst-Moncayo vodi projekte u centru Brunnenpassage. Njezina umjetnička praksa je na granici scenografije, arhitekture i sudjelovanja u zajednici. Glavni fokus njezinog rada je stvoriti prostor za susret umjetničkog i društveno-političkog dijaloga. Radi kao scenograf i jedna je od osnivača tangent.COLLABORATIONS, platforme za izvedbenu umjetnost. Glavni dio njezine umjetničke prakse su pitanja koja se odnose na svakodnevne mitove i kulturne konstrukte kolektivnog identiteta.

Menno Weijs (r. 1981., Nizozemska) diplomirao je 2006. povijest i novinarstvo na Sveučilištu Groningen i od tada radi na području kulturne razmjene, neformalnog obrazovanja i medija. Trenutno je zadužen za programe Europske kulturne fondacije (ECF), a radi na Doc Next i Connected Action for the Commons programima. Europska kulturna fondacija podupire razvoj kulture od 1954. godine jer smatra da je kultura ono što oblikuje način zajedničkog života i jača solidarnost unutar i izvan Europe. Kultura može pomoći premostiti razlike i povezati ljude na temeljnoj razini. Sukladno tome Europska kulturna fondacija želi omogućiti ljudima da se izraze u suvremenim izazovima, povezati ih preko granica i pomoći im proširiti svoju poruku kako bi stvorila otvoreniju i inkluzivniju Europu.

Teodor Celakoski je aktivist i kulturni djelatnik s dugogodišnjim iskustvom u području kulturnih politika i inovativnih institucionalnih modela. Inicijator je više programskih i zagovaračkih platformi pokrenutih s ciljem poboljšanja uvjeta djelovanja organizacija nezavisne kulture (Policy Forum, Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000) te suosnivač Saveza udruga Operacija grad. Osim navedenog, on ima veliko iskustvo u organiziranju javnih kampanja i zagovaračkih aktivnosti.

Tea Vidović je sociologinja i društveno angažirana građanka koje od 2012. godine radi u Centru za mirovne studije na temi migracija. Diplomirala je 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu „Nacionalni i nadnacionalni identitet“, a interes za temu migracija iskovala je tijekom studentske razmjene u Njemačkoj i volontiranja u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini. Članica je vladine radne skupine za izradu integracijske politike, te radnih skupina organizacija civlnog društva koje su angažirane oko pitanja azila, migracija i detencije. U njenom radu su joj godinama veliku podršku pružali volonteri i volonterke s kojima je zajedno stvarala uvjete za praktične pomake u društvu oko pitanja integracije izbjeglica te prevencije rasizma i ksenofobije.

Miranda Veljačić je zajedno sa Dinkom Peračićem i Markom Sančaninom 1998. godine utemeljila Platformu 9,81. Od 2000. organizira i sudjeluje u mnogim aktivističkim, istraživačkim, natječajnim, arhitektonskim, urbanističkim i umjetničkim projektima; radionicama, seminarima, konferencijama i predavanjima.Od 2006. do 2010. godine bila je članica predsjedništva Društva arhitekata Split, članica programskog odbora za urbanu kulturu i kulturu mladih Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu i glavna urednica web portala DAS-a. Od 2007–2008. radila je kao urednica Orisa. Dobila je drugu nagradu Salona arhitekture 2009. godine sa D. Peračićem za Projekt revitalizacije Doma mladih u Splitu. Od 2011. članica je upravnog odbora Saveza udruga Klubtura. Od 2012. članica skupštine portala Kulturpunkt i članica upravnog odbora KLFM – radio u zajednici. Od 2013. predsjednica je Platforme 9,81 čije je sjedište prebačeno u Split. Od 2011. zaposlena je kao koordinator projekata Platforme 9.81, uključujući i koordinaciju programske platforme o prostoru između 8 partnera “Urbanistička početnica”.

Franjo Steiner je već dugi niz godina voditelj Interkulturalnog obrazovanja i integracije u Interkulturalnom centru. Rad Interkulturalnog centra usmjeren je na interkulturalno-obrazovni rad na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i upravljanje integracijom (nadgledanje razvoja integracijskih koncepata) za lokalne vlasti i regije. U nizu aktivnosti koje se odnose na izradu modela integracije, prvenstveno kada je riječ o radu s lokalnim vlastima na različitim scenarijima koje se odnose na temu imigracije, rad Centra bio je usmjeren na načine kako uključiti administracijske urede i lokalne donositelje odluka. Uz rad u Centru, Franjo Steiner radi kao trener i nadzornik, te konzultant u području upravljanja kvalitetom.

 

Faika El Nagashi je aktivistica mađarsko-egipatskih korijena, a živi u Beču. Magistrirala je 2009. godine na području političkih znanosti, a fokus njezinog rada bile su integracija i migracijske politike, te prava manjina. Također, dobitnica je nagrade Johanna Dohnal (2008. godine) te certificirana grupna trenerica i kulturna medijatorica. Aktivna je više od 15 godina na području ljudskih prava u Austriji, Istočnoj Europi i Bruxellesu. Njezin prethodni politički rad bio je usmjeren na prava žena / ljudska prava, žene * – / migraciju, integraciju i političku raznolikosti, intersekcionalnost, LGBTIQ * privilegije. Od 1996. godine aktivna je u borbi protiv rasizma i diskriminacije na nacionalnoj i europskoj razini. Glasnogovornica je udruge Vienna Open za integraciju, migraciju i ljudska prava, zamjenica predsjednika Odbora Gradskog vijeća za žene, obrazovanje, integraciju, mlade i osoblje, te članica Uprave Open migrants Vienna u Beču i članica stranke Grüne Austria.

Miriam Ekiudoko pripada drugoj generaciji afričke dijaspore etiopskog podrijetla. Rođena je i uglavnom živi u Mađarskoj. Nezavisna je stručnjakinja, savjetnica, trenerica, javna govornica, te aktivistica za ljudska i građanska prava.
Završila je Međunarodne studije sa specijalizacijom u politici obrane i sigurnosti, Europske studije i magistrirala na Međunarodnim studijima na temu diplomacije.
Njezin rad usmjeren je na pravdu, jednakost, uključivanje, interkulturalni dijalog, projekte koji povezuju različite kulture, jednakost spolova, migracije, obrazovanje, borbu protiv rasizma, ksenofobije i svih oblika diskriminacije, promicanje tolerancije i jednakosti, integraciju, održivi razvoj, jačanje umrežavanja i suradnje, panafrikanizam, ljude afričkog podrijetla, razvoj dijaspore i promicanje nenasilnih vrijednosti i praksi uključujući borbu protiv svih oblika diskriminacije i isključivanja, nasilje potaknuto mržnjom, nasilje u obitelji, zlostavljanje djece, seksualno zlostavljanje djece, FGM (genitalnu mutilaciju žena).
Predsjednica je Ebony African Cultural, Arts and Human Rights organizacije za ljudska prava koju je osnovala 2002. godine, te profesionalna plesačica, koreografkinja i instruktorica afričkih i afro-karipskih tradicionalnih i suvremenih plesova od 1995. godine. Također od 1996. godine vodi i uređuje prvi afrički radijski program u Mađarskoj.

Rustom Bharucha predaje kazališne i izvedbene umjetnosti na School of Artsand Aesthetics na Jawaharlal Nehru sveučilištu. Autor je nekoliko knjiga uključujući «Theatre and the World», «The Question of Faith», «In the Name of the Secular», «The Politics of Cultural Practice», «Rajasthan: An Oral History», «Another Asia: Rabindranath Tagore and Okakura Tenshin» i «Terror and Performance». Posljednju publikaciju je istraživao dok je bio suradnik na Međunarodnom istraživačkom centru Interweaving Performance Cultures u Berlinu, u Njemačkoj, od 2010. do 2012.
On je vodeći sugovornik na teorijskim i praktičnim razinama u području interkulturalne izvedbe, a pokušao je i redefinirati odnos između kulture i razvoja kroz niz radionica s marginaliziranim zajednicama u Indiji, Filipinima, Brazilu i Južnoj Africi o pitanjima koja se odnose na zemlju i uspomene, politiku dodira i društvenu transformaciju. Bivši savjetnik fonda Prince Claus Fund for Culture and Development u Nizozemskoj, u Vijeću za umjetnost u Irskoj bio je savjetnik za kulturalne raznolikost u umjetnosti, te za Ford Foundation na njihovom interdisciplinarnom i multikulturalnom Artography projektu u Sjedinjenim Američkim Državama. U novije vrijeme je radio kao voditelj projekta «Arna-Jharna: The Desert Museum of Rajasthan» posvećenom proučavanju tradicionalnih sustava znanja; kao ravnatelj Inter-Asian Ramayana festivala u Adishakti Laboratory for Theatre Research u Pondicherryju; kao kurator međunarodne konferencije «Rethinking Labour and the Creative Economy: Global Performative Perspectives» u suradnji s Performance Studies international (PSi).

Ivan Hromatko rođen je 1979. godine u Zagrebu. Diplomirao je sociologiju i povijest na Hrvatskim studijima te doktorirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; s disertacijom “Teatar kao prostor akcijskog istraživanja stigmatizacije”. Razvio je dramsko-akcijski model primjenjiv u istraživanju, obrazovanju i (kulturnom)aktivizmu, a od 2008. osniva Udrugu za prevenciju stigmatizacije i edukaciju teatrom koja pri radu sa stigmatiziranim skupinama primjenjuje taj model. Vanjski je suradnik Centra za kulturu Trešnjevka od 2010. godine i Sveučlilišta Akdeniz u Antaliji. Vodio je dramsko-akcijske radionice u sklopu kolegija “Predrasude i prevencija diskriminacije” na Hrvatskim studijima (2009-2010). Osim o akcijskom istraživanju i društvenim stigmama, podučavao je o EU fondovima i prekvalifikaciji nezaposlenih te razvio više projekata za osobe s invaliditetom. Radio je kao projekt menadžer u ugovornom tijelu za IPAIV i ESF fondove EU. Kao suradnik, istraživač, predavač, autor ili voditelj projekata, doprinio je na projektima u područjima znanosti, kulture i neformalnog obrazovanja. Stipendist je Arts and Culture programa međunarodne suradnje Ministarstva vanjskih poslova Republike Indonezije, te radi na interkulturnom povezivanju Indonezije, Hrvatske i Europe.

Eleonora Camilli je novinarka koja izvještava o temama vezanim za imigraciju za Redattore sociale, vodeću novinsku agenciju za socijalna pitanja u Italiji. Kao nezavisna novinarka, ovog  je ljeta snimila niz reportaža na granicama od Grčke do Calaisa.